Vijesti iz Hrvatske i svijeta

Od jeseni - osnivanje tvrtki za 10 kuna

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić najavio je izmjene Zakona o trgovačkim društvima kojima bi se omogućilo otvaranje tvrtki, konkretno društva s ograničenom odgovornošću, bez temeljnog kapitala od 20.000 kuna. Ideju je prethodno najavio ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras.

Izmjenom Zakona o trgovačkim društvima temeljni osnivački kapital iznosio bi samo 10 kuna, dok bi ukupni trošak osnivanja društva s ograničenom odgovornošću bio manji od 800 kuna (približno 100€).

Poslovni dnevnik prenosi kako se broj novih društava značajno smanjio otkako se pročulo za novost. Ministarstvo pravosuđa objašnjava kako je nacrt izmjena Zakona praktički već gotov te kako se samo bruse fini detalji, odnosno kako se samo čeka "politički znak" da se sa Zakonom krene u proceturu.

Prema navodima, tvrtka će se moći osnovati ispunjavanjem dva obrasca, koji će biti priloženi Zakonu, i posjetom javnom bilježniku. "Obične" tvrtke kako ih u Ministarstvu pravosuđa nazivaju moći će obavljati širok spektar poslova, osim nekih za koje će biti potrebno ishoditi posebne dozvole i bonitete. Novi Zakon će sadržavati 50-ak odredbi, a glavnina se odnosi za usklađivanje s dvjema novim direktivama EU. 

U cijeloj priči ipak postoji mali "ali", a on se odnosi na činjenicu kako će se dio dobiti morati zadržavati u temeljnom kapitalu. Zakon također definira i kaznenu odgovornost uprave za nepokretanje stečaja, što je nužno potrebno prema ocjeni Vrhovnog suda.

Usporedbe radi, kada bi danas osnivali društvo s ograničenom odgovornošću, bilo bi potrebno izdvojiti otprilike 25.000 kuna, od kojih se 20.000 kuna odnosi na uplatu temeljnog kapitala, dok je preostalih 5.000 kuna potrebno za podmirenje ostalih troškova osnivanja.

Novi Zakon o trgovačkim društvima podupire i HGK, ističući kako podržavaju sve mjere kojima je cilj osnažiti poduzetničku kulturu i investicijsku klimu.

Izglasan Zakon o poticanju zapošljavanja

Hrvatski sabor, na sjednici održanoj 11. svibnja, izglasao je izmjene Zakona o poticanju zapošljavanja.

Kako Ministarstvo rada i mirovinskog sustava još uvijek nije lansiralo vlastite web stranice, to je ministar rada i mirovinskog sustava, Mirando Mrsić, sažetak Zakona o poticanju zapošljavanja objavio na svojem Facebook profilu.

Ministar ističe kako je negativna makroekonomska situacija nepovoljno utjecala na tržište rada i dovela do značajnog povećanja stopa nezaposlenosti, odnosno do smanjena novog zapošljavanja. Nadalje, Mrsić smatra kako će mjere nadležnog Ministarstva predstavljati poticaj poslodavcima u planiranju i lakšem otvaranju novih radnih mjesta, a nezaposlenim osobama pomoći u pronalasku zaposlenja.

Zakon je predstavio olakšice za zapošljavanje nezaposlenih osoba namijenjene poslodavcima koji će zapošljavati na temelju ugovora o radu, a odnose se na sljedeće skupine:

- mlade osobe bez iskustva (u evidenciji HZZ-a dulje od devedeset dana)
- mlade osobe koje imaju do jedne godine radnog staža u zvanju za koje se nisu školovale (u evidenciji HZZ-a dulje od devedeset dana)
- dugotrajno nezaposlene osobe koje su u evidenciji HZZ-a dulje od dvije godine.

Olakšice su namijenjene samo tzv. “urednim” poslodavcima. Urednim poslodavcima smatraju se oni koji tijekom razdoblja korištenja olakšice već zaposlenim radnicima isplaćuju dospjele plaće, doprinose i poreze te ne smanjuju broj zaposlenih zbog poslovno uvjetovanog otkaza.

Sažetak Zakona o poticanju zapošljavanja u PDF formatu možete pročitati ili preuzeti na prethodnom linku.

"Poduzetnički impuls" - novi natječaji

Ministarstvo poduzetništva i obrta objavilo je na web stranicama poziv za sudjelovanje u drugom i trećem ciklusu javnih natječaja za bespovratna sredstva iz programa "Poduzetnički impuls". Prema planu programa "Poduzetnički impuls" kroz 2012. godinu u gospodarstvo će biti uloženo 376 milijuna kuna.

Drugi ciklus natječaja iz programa "Poduzetnički impuls 2012." odnosi se na:

1. Očuvanje tradicijskih i umjetničkih obrta

2. Informatičke kompetencije obrtnika

3. Stipendije učenicima u obrtničkim zanimanjima

4. Opremanje praktikuma obrtničkih strukovnih škola

5. Majstorska škola

6. Naukovanje za obrtnička zanimanja

7. Zadružno poduzetništvo

8. Franšizno poslovanje - Pilot projekt

Treći ciklus natječaja iz programa "Poduzetnički impuls 2012." odnosi se na:

1. Jačanje međunarodne konkurentnosti

2. Nove tehnologije

3. Pozicioniranjem na tržištu do uspjeha

4. Klasteri - zajedno do uspjeha

5. Poduzetničke potporne intitucije

6. Poduzetništvo u kulturi

7. Socijalno poduzetništvo

Rok za prijavu na natječaj je do 21. svibnja ove godine za natječaje objavljene u II. ciklusu natječaja odnosno 28. svibnja za natječaje objavljene u III. ciklusu natječaja.

Zainteresirani poduzetnici i obrtnici više informacija o natječaju, kao i izjavu o korištenju državnih potpora male vrijednosti mogu pronaći na web stranicama Ministarstva poduzetništva i obrtništva.

Uredba o plaćanju doprinosa prema plaći

Vlada RH na današnoj bi sjednici trebala donijeti odluku o stupanju na snagu Uredbe o načinu provedbe plaćanja doprinosa prema plaći, primicima uz plaću, odnosno mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa temeljem radnog odnosa.

Uredbom se propisuje:

- način provedbe plaćanja doprinosa prema plaći, primicima uz plaću, odnosno mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa,
- subjekte provedbe plaćanja doprinosa,
- obveznike izvješćivanja,
- način, rok, oblik i sadržaj izvješća o podnesenim nalozima za plaćanje doprinosa prema plaći, primicima uz plaću, odnosno mjesečnoj osnovici temeljem radnog odnosa.

Sukladno odredbama Uredbe poslodavac koji ne uplaćuje doprinose (definiran po čl.2. stavka 2. Uredbe) dužan je radi provedbe navedenih odredbi, u istu banku predati naloge za plaćanje za isplatu plaće i naloge za plaćanje za uplatu doprinosa.

Porezna uprava će putem FINA-e dostaviti svim bankama podatke o poslodavcima koji ne uplaćuju doprinose. Porezna uprava će navedene podatke dostaviti do 1. svibnja za poslodavce koji su isplatili plaće bez uplate obveze doprinosa iskazane u Obrascu ID u mjesecu veljača i ožujak odnosno nisu dostavili Obrazac ID u mjesecu veljača i ožujak, odnosno analogno navedenom za buduća razdoblja. Iz uredbe proizlazi obveza banki o sastavljanju popisa poslodavaca koji ne uplaćuju doprinose.

Banka je dužna provjeriti nalazi li se poslodavac na navedenom popisu prije provedbe zaprimljenog naloga za plaćanje za isplatu plaće te ukoliko se nalazi izvršiti provjeru jesu li osim naloga za plaćanje za isplatu plaće predani i nalozi za plaćanje za uplatu doprinosa sa svim obvezni elementima propisanim Naredbom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba. Banka je dužna odbiti nalog za plaćanje ukoliko navedeni ne sadrži sve elemente propisane člankom 5. stavka 4. Uredbe.

Banke su dužne elektroničkim putem dnevno izvješćivati Agenciju o odbijenim, provedenim i ostalim nalozima za isplatu plaće. Najkasnije sljedeći radni dan Agencija je dužna izvjesiti Poreznu upravu o zaprimljenim izvješćima.
Nadzor nad provođenjem odredbi gore navedene Uredbe provodit će nadležna Porezna uprava sukladno odredbama Zakona o doprinosima i Općeg poreznog Zakona.

Ukoliko Vlada izglasa Uredbu, ista će biti objavljena u Narodnim novinama te stupiti na snagu 1. svibnja 2012.

Na web stranicama Porezne uprave možete pronaći cijeli tekst Uredbe, kao i informacije o načinu popunjavanja naloga za plaćanje.

Natječaj - "Poduzetnički impuls"

Ministarstvo poduzetništva i obrta objavilo je na web stranicama poziv za sudjelovanje u prvom ciklusu javnih natječaja za bespovratna sredstva iz programa "Poduzetnički impuls". Prema planu programa "Poduzetnički impuls" kroz 2012. godinu u gospodarstvo će biti uloženo 376 milijuna kuna.

Poduzetnici se na natječaj mogu javiti najkasnije do 14. svibnja, a svaki će poduzetnik čiji projekt prihvati Ministarstvo moći dobiti od 50 do čak 700 tisuća kuna bespovratnih sredstava.

Prvi ciklus natječaja iz programa "Poduzetnički impuls 2012." odnosi se na:

1. Razvoj i primjena inovacija 2012.

2. Normizacija i znakovi kvalitete 2012.

3.Gazele 2012.

4. Žena poduzetnica 2012.

5. Poduzetnik početnik 2012.

6. Mladi u poduzetništvu 2012.

7. Obrazovanje za poduzetništvo 2012.

8. Cjeloživotno obrazovanje za obrtništvo 2012.

Više informacija o natječaju, kao i izjavu o korištenju državnih potpora male vrijednosti možete pronaći na web stranicama Ministarstva poduzetništva i obrta. 

Objavljen Natječaj za dodjelu potpora malom gospodarstvu Grada Splita

Grad Split objavio je Natječaj za dodjelu potpora malom gospodarstvu Grada Splita (službene web stranice Grada Splita i Slobodna Dalmacija – 11.04.2012.).

Predmet natječaja je prikupljanja zahtjeva u svrhu dodjele bespovratnih financijskih sredstava u obliku potpore male vrijednosti s ciljem poticanja konkurentnosti malog gospodarstva u 2012. godini. Korisnici sredstava potpore su subjekti malog gospodarstva: obrti, trgovačka društva i zadruge, definirani Zakonom o poticanju razvoja malog gospodarstva (NN 29/2002, NN 63/2007), a koji su u cijelosti u privatnom vlasništvu i čije je sjedište, odnosno prebivalište na području Grada Splita. Potpore se dodjeluju za sljedeće namjene:

1) uređenje poslovnog prostora (odnosi se samo na grube i završne građevinske radove);
2) nabavu opreme, poslovnog softvera, alata i zaštitinih sredstava u funkciji osnovne djelatnosti (ne uključuje prijevozna sredstva);
3) unapređenje kvalitete ugostiteljske ponude (odnosi se samo na usavršavanje zaposlenih u ugostiteljskom objektu);
4) razvoj novih turističkih usluga;
5) izrada web stranice.

Sredstva potpore dodjeljuju se za pokriće troškova izvršenog ulaganja u 2012. godini od dana objave do dana završetka Natječaja. Za namjene pod rednim brojem 1. i 2. potpore se dodjeljuju u visini do 50% izvršenog ulaganja ili najviše do 50.000 kuna, a za namjene pod rednim brojem 3., 4. i 5. u visini do 50% izvršenog ulaganja ili najviše do iznosa od 10.000 kuna. Podnositelji zahtjeva mogu se natjecati samo za jednu od navedenih namjena potpore. Subjektima u sustavu PDV-a ne sufinancira se iznos poreza na dodanu vrijednost.

Zahtjev se podnosi na propisanom obrascu s pripadajućom dokumentacijom, a natječaj je otvoren do 6. listopada 2012. godine.

Više informacija o Natječaju možete pronaći na web stranicama Grada Splita - http://www.split.hr/Default.aspx?art=2489&sec=654 
 

Predstavljen „Poduzetnički impuls“

Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras predstavio je na sjednici Vlade plan poticanja poduzetništva i obrtništva za 2012. godinu pod nazivom „Poduzetnički impuls“.

Maras je istaknuo važnost malih i srednjih tvrtki. Hrvatsko gospodarstvo je po strukturi mikro gospodarstvo - 80% svih tvrtki su male tvrtke, odnosno uračunamo li srednje velike tvrtke dolazimo do brojke od 99%. Orijentacija poticajnih mjera usmjeriti će se prema rastu i povećanju broja srednjih poduzeća. Važnost malih i srednje velikih tvrtke proizlazi iz činjenice kako one čine više od 50% ukupnog BDP-a, sudjeluju u zaposlenosti sa 64% odnosno s 42% u ukupnom izvozu.

Plan „Poduzetnički impuls“ vrijedan je 376 milijuna kuna. Poticaji su usmjereni u četiri osnovna segmenta - u konkurentno poduzetništvo uložit će se 115 milijuna kuna, u povoljno financiranje i jamstva 113,4 milijuna kuna, u obrazovanje za poduzetništvo i obrtnišvo 18 milijuna kuna te u unapređenje poduzetničke infrastrukture 56,5 milijuna kuna. Navedenim iznosima treba dodati i sredstva vezana uz EU programe i projekte u visini oko 61 milijun kuna.

Mjenja se i politika prema poduzetničkim zonama - država trenutno pomaže 320 zona, od kojih tek polovica ima neki poduzetnički projekt. „Trebamo se koncentrirati na zone koje imaju perspektivu“ - dodao je Maras.
 

HBOR i dalje nastavlja s prilagodbama kreditnih programa kako bi gospodarstvenicima olakšao pristup financijskim sredstvima

U Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, predsjednik Uprave Anton Kovačev predstavio je dva nova kreditna programa HBOR-a: „Kreditiranje proizvodnje“ i „IPA MSP Darovnica“. S ciljem poticanja novih investicija u poljoprivredi, ribarstvu, turizmu, industriji te energetskoj učinkovitosti, zaštiti okoliša i obnovljivih izvora energije, predstavljene su i snižene kamatne stope na postojeće kreditne programe.

Kamatne stope snižene su za 1 postotni bod te sada iznose: po programu Zaštite okoliša 1 posto, 3 posto i 3M EURIBOR + 1 posto, po programima Gospodarstvo i Turizam 1, 3 i 5 posto, po programima Poljoprivreda i ujednačeni razvoj, Otoci, Malo i srednje poduzetništvo te Pronalasci 1 i 3 posto dok po programu Početnici kamatna stopa iznosi 3 posto.

Prostor za sniženje kamatnih stopa HBOR i ove godine pronalazi u smanjenju vlastite dobiti. Smanjenje kamatnih stopa privremena je mjera i odnosi se na kredite odobrene u 2012. godini, uz napomenu kako krediti odobreni u razdoblju od 1. siječnja 2012. godine do trenutka stupanja na snagu novih uvjeta kreditiranja također mogu računati na snižene kamatne stope ukoliko udovoljavaju važećim propisima o odobrenju potpora male vrijednosti.

Program „Kreditiranje proizvodnje“ usmjeren je na domaće izvoznike i proizvođače te je namijenjen kreditiranju obrtnih sredstava u proizvodnji, a sredstva kredita se mogu koristiti za podmirenje obveza prema dobavljačima, troškova zaposlenih, režijskih i ostalih troškova. Krediti se po ovom programa odobravaju u kunama bez valutne klauzule, uz kamatnu stopu od 4 posto godišnje na rok do 1 godine uz mogućnost obnavljanja, a provode se putem poslovnih banka.

„IPA MSP Darovnica“ osmišljen je s ciljem pružanja potpore povećanju konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva u RH kroz kreditiranje projekata kandidata programa za dodjelu bespovratnih sredstava iz pretpristupnog fonda IPA, komponente III C. Ovaj novi kreditni program namijenjen je financiranju investicija u nove tehnologije, nove proizvodne metode, zeleno gospodarstvo, zaštitu okoliša, energetsku učinkovitost te u certificiranje proizvoda, usklađivanje s ekološkim standardima i povećanje konkurentnosti. Krediti će se u sklopu ovog programa odobravati uz godišnju kamatnu stopu od 2 posto u kunama ili u kunama uz valutnu klauzulu. Rok otplate je do 5 godina uključujući poček do godine dana, a provode se izravno ili putem poslovnih banaka.

„Mi u HBOR-u, svakodnevnim razgovorima s hrvatskim gospodarstvenicima osluškujemo njihove potrebe i analiziramo izazove s kojima se susreću te im nastojimo pružiti punu potporu kako bismo olakšali njihovo poslovanje u Hrvatskoj ali i na inozemnim tržištima. Zahvaljujući uspješnoj suradnji s međunarodnim financijskim ustanovama, osiguravamo im financijska sredstva po što je moguće povoljnijim uvjetima kako bismo im u otežanim uvjetima financijske i gospodarske krize što više olakšali i povećali njihovu konkurentnost. Vjerujem da će predstavljeni novi kreditni programi i novo smanjenje kamatnih stopa višestruko pozitivno utjecati na njihova poslovanja i opravdati naša očekivanja.“ izjavio je Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a. Konferenciji za medije prisustvovali su Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta i Veljko Ostojić, ministar turizma.
 

Helena Budiša, direktorica UHY HB EKONOM d.o.o. izabrana za članicu Izvršnog odbora

Skupština HUP-a Podružnice Dalmacija održana je 28. veljače u splitskom hotelu Park. Skupštinu je otvorila i moderirala direktorica regionalnog ureda Split – Vesna Ivić-Šimetin. Pozdravnu riječ članovima Skupštine uputili su i Hrvoje Marušić, predsjednik Izvršnog odbora HUP-a Podružnice Dalmacija i Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora HUP-a.

Nakon usvajanja Izvješća o radu 2011. i Programa rada za 2012. godinu, Skupština je izabrala i predstavnike za Vijeće članova i Skupštinu HUP-a. Predsjednik Izvršnog odbora Hrvoje Marušić imenovan je u Vijeće članova, a za predstavnike u Skupštini HUP-a izabrani su: Nediljko Miletić (007 Miletić k.d.), Zdravko Plazonić (Petason d.o.o.) i Anđelko Vučko (Domus gradnja d.o.o.). Umirovljenjem člana Izvršnog odbora, na upražnjeno mjesto do isteka mandata izabrana je Helena Budiša (UHY HB EKONOM d.o.o.).

U nastavku Skupštine uglavnom se raspravljalo o aktualnoj gospodarskoj situaciji, problemima vezanim uz novi Zakon o radu, administrativnim preprekama i tromosti državnog aparata. Član Skupštine Goran Morović istaknuo je kako je PDV novac koji poduzetnici daju državnom aparatu kako bi isti efikasno upravljao zemljom. "Poduzetnici ne upravljaju državnim institucijama i policijom" – dodao je Morović komentirajući tako izjavu kojom se odgovornost za problem naplate potraživanja i nelikvidnost prebacuje na poduzetnike. "Ako država ne riješi problem nelikvidnosti, onda smo svi mi irelevantni" – zaključio je Morović. Predsjednik Izvršnog odbora dalmatinskog HUP-a, Hrvoje Marušić, nadovezao se na temu ističući kako bi državni činovnici trebali snositi odgovornost za svoj rad, odnosno nerad. Marušić smatra kako bi zakoni koji vrijede za poduzetnike trebali vrijediti i za državu.

Izmjene u poreznom sustavu

Posve očekivano, nakon sjednice održane 9. veljače 2012., Vlada RH uputila je u saborsku proceduru ranije najavljene izmjene u poreznom sustavu.

Na sjednici Hrvatskog sabora održanoj 20. veljače potvrđeni su prijedlozi izmjena i dopuna sljedećih "poreznih"  zakona:

- Zakon o PDV-u;

- Zakon o porezu na dobit;

- Zakon o porezu na dohodak;

- Zakon o obveznim doprinosima.

Navedeni zakoni na snagu su stupili s danom objave u Narodnim novinama (22/2012), to jest od 23. veljače.

Najvažnija promjena svakako je rast opće stope PDV-a s 23% na 25%, uvođenje plaćanja poreza na dohodak odnosno poreza po odbitku za isplate dividendi i udjela u dobiti te rast osnovnog osobnog odbitka s 1.800 kn na 2.200 kn.

Detalje o promjenama poreznog sustava i najvažnijim zakonskim aktima koji su u primjeni od 1. ožujka pročitajte u našem NEWSLETTERU.

Smjernice Vlade RH za izradu proračuna za 2012. godine

Na sjednici Vlade RH predstavljen je Prijedlog mjera i smjernice za izradu proračuna za 2012. godinu. Uz makroekonomske projekcije, predstavljene su i fiskalne projekcije proračuna za 2012. godinu. U skladu sa Zakonom o fiskalnoj odgovornosti užurbano se radi na smanjenju rashodovne strane proračuna. S druge strane, država će na prihodovnu stranu proračuna utjecati izmjenom zakonske regulative za porez na dohodak, PDV i doprinose za zdravstveno osiguranje.

Najvažnija promjena svakako je rast opće stope PDV-a s postojećih 23% na 25%. Socijalno ugroženim građanima Vlada će izići u susret uvođenjem stope od 10% na ulja, masti, dječju hranu i opskrbu vodom.

Osnovni odbitak odnosno neoporezivi dio dohotka ubuduće će najvjerojatnije iznositi 2.200 kuna umjesto dosadašnjih 1.800 kuna što će rezultirati promjenom poreznih razreda. Stope poreza na dohodak vjerojatno se neće mijenjati te će ostati na sadašnjim razinama, tj. ovisno o visini dohotka plaćat ćete 12%, 25% ili 40% poreza na dohodak.

Doprinos za zdravstveno osiguranje smanjit će se za 2% postotna poena odnosno ubuduće će se plaćati 13% navedenoga doprinosa.

Cijelu prezentaciju Prijedloga mjera i smjernica za izradu proračuna za 2012. pročitajte ovdje.

Stupio na snagu novi Zakon o strancima

Budući se radi o zakonodavnom području koje je još relativno loše poznato, predstavnice Policijske uprave predstavile su sadržaj novog Zakona korisnicima prava, konzularnom zboru i mnogobrojnim zainteresiranim poduzetnicima.

Zakonom o strancima definirana su sljedeća područja: ulazak i zakoniti boravak i rad stranaca u RH.  Zakoniti rad podrazumijeva zapošljavanje stranaca kroz sustav godišnjih  i izvangodišnjih kvota, samozapošljavanje stranaca, kao i kratkotrajni rad uz prijavu. Kroz novi zakonski akt također su definirana prava na boravak stranaca u svrhu rada, nadležnosti i procedure te pregled postupaka nakon stupanja RH u članstvo EU.

U okviru svoje nadležnosti Policijska uprava Splitsko-dalmatinska rješava zahtjeve za odobrenja boravka i rada stranaca sukladno navedenom Zakonu.

Zakon o rokovima ispunjenja novčanih obveza

Od 01. siječnja 2012. godine na snagu je stupio Zakon o rokovima ispunjenja novčanih obveza (NN 125/11 od 7. studenog 2011.).

Člankom 174. Zakona propisuje se rok plaćanja nastale obveze (ukoliko rok nije drukčije definiran ugovorom), rokovi na koje se može ugovoriti najduži rok plaćanja, kao i ništetnost ugovaranja zabrane obračuna i plaćanja zatezne kamate i novčane kazne za neispunjenje obveza iz rokova plaćanja.

Ugovori sklopljeni kupoprodajama do 31. prosinca 2011. godine primjenjuju se sve dok ih ugovorne strane drže na snazi.

Cilj Zakona jest povećanje likvidnosti u gospodarstvu. Prošla Vlada ocijenila je kako zakašnjela plaćanja otežavaju financijsko upravljanje i poslovanje poduzetnika. S druge strane upitno je mogu li prekršajno – kaznene odredbe djelovati odgojno na već prezadužene poduzetnike, ili tek pogoršati njihovu situaciju povećanjem dugovanja.

Pretpostavka prema kojoj poduzetnici ne žele plaćati dospjele obveze je jednostrana i dvojbena, stoga je logičnije zaključiti kako isti nisu u mogućnosti podmiriti obveze zbog „financijske iscrpljenosti“. Kao razlog „financijske iscrpljenosti“ mnogi će navesti kako ne mogu podmiriti obveze zbog nemogućnosti naplate potraživanja. Tek rijetki će priznati kako su i sami donosili pogrešne poslovne odluke ne vodeći pritom računa o bonitetu svojih dužnika.

Podnošenje porezne prijave elektroničkim putem

Od 1. siječnja 2012. godine, sljedeći porezni obveznici obvezni su Poreznoj upravi podnositi elektroničkim putem porezne prijave i druga izvješća koje podržava sustav elektroničkog servisa ePorezna:
- srednji i veliki poduzetnici (u skladu sa Zakonom o računovodstvu);
- obveznici poreza na dodanu vrijednost čija je godišnja vrijednost isporuka dobara i obavljenih usluga veća od 800.000 kuna (vrijednost oporezivih i izvoznih isporuka).

Obveznici koji ne podliježu obvezi predaje porezne prijave i ostalih izvještaja elektroničkim putem te poslodavci ili isplatitelji plaće i mirovine koji imaju više od 100 radnika, umirovljenika i drugih osoba kojima isplaćuju primitke u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak, obvezni su predati samo mjesečne ID obrasce elektroničkim putem. Porezni obveznici koji nisu obveznici predaje porezne prijave i ostalih izvještaja elektroničkim putem, mogu dobrovoljno postati korisnici ePorezna usluga.

Trenutno, koristeću usluge ePorezna moguće je podnošenje sljedećih poreznih prijava i izvještaja:

- mjesečne i godišnje prijave poreza na dodanu vrijednost (ePDV i ePDV-K);

- mjesečnih izvješća o primicima od nesamostalnog rada i po osnovi drugog dohotka (eID i eIDD);

- godišnjih prijava poreza na dobit (ePD);

- godišnjih obračuna spomeničke rente (eSR);

- godišnjih obračuna članarine turističke zajednice (eTZ); te omogućava uvid u porezno-knjigovodstvenu karticu (ePKK).

Sljedeće porezne prijave i izvješća se moraju podnositi na elektroničkom mediju (disketa HD 3,5, CD, DVD ili USB):
- godišnji podaci o isplaćenim plaćama ili mirovinama (obrazac IP);
- godišnja izvješća o isplaćenim naknadama i predujmovima poreza po odbitku po osnovi drugog dohotka, dohotka od imovinskih prava, dohotka od kapitala i dohotka od osiguranja (obrazac ID-1);
- godišnji podaci o porezno priznatim premijama osiguranja i o premijama dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja.

Nadalje, od 1.1.2012. predaja financijskih izvještaja u svrhu javne objave se naplaćuje od strane FINA-e. Međutim, ukoliko se financijski izvještaji u svrhu javne objave predaju elektroničkim putem (mogućnost predviđena u sklopu FINA e-kartice), isto je i dalje oslobođeno plaćanja naknade. Preduvjet za korištenje usluge ePorezna je posjedovanje digitalnog certifikata koji sadrži podatke kojima se dokazuje identitet poslovnog subjekta, uključujući elektronički potpis (elektronički potpis je obvezan dio svake porezne prijave i ostalih izvješća). Ovlašteni izdavatelj digitalnog certifikata je FINA, a certifikat se izdaje na FINA e-kartici koja korisnicima omogućuje i korištenje određenih drugih usluga. Za obe usluge, i ePorezna i FINA e-karticu, predviđena je mogućnost opunomoćenja druge osobe da u ime obveznika podnosi prijave i druga izvješća kako Poreznoj upravi, tako i FINA-i.

Kaznenim odredbama općeg poreznog propisuje se za pravne i fizičke osobe koje ne podnesu poreznu prijavu ili druga izvješća, a bili su to obvezni učiniti, kazne u rasponu od 5.000 do 500.000 kuna, a za odgovornu osobu u rasponu od 2.000 do 100.000 kuna.

Poslovna očekivanja 2012. – Privredni vijesnik – Očekujem rezove koji možda neće biti dovoljni

Poslovna očekivanja 2012. donose očekivanja selektiranih hrvatskih managera od nove Vlade te od slijedeće 2012. godine.

Među ostalim svoja očekivanja iznijela je i Helena Budiša, direktorica UHY HB EKONOM koja je u svojim očekivanjima između ostalog navela da očekuje rezanje državne potrošnje, te možda čak i uvođenje novih poreza kako bi se proračun doveo u balans.

Također ističe i nužnost smanjenja državne birokracije na nižu razinu kako bi se mogle privući nove investicije te napokon početi rast gospodarstva. Od svoje tvrtke očekuje razvoj dodatnih usluga, poglavito onih vezanih uz skoro pristupanje EU te njenim fondovima.

Cijeli članak koji izašao u Poslovnom vijesniku 19. prosinca 2011. pročitajte ovdje.

Privredni vijesnik - Za pranje novca odgovorni svi pomalo i nitko posebno

Hrvatska je prema posljednjim istraživanjima na 62. od 178. zemalja prema ljestvici sprječavanja korupcije, no tek na 132. mjestu od 178 prema razini sigurnosti ulaganja.

Navedena istraživanja predstavljena su na godišnjem zasjedanju udruženja revizora, računovođa i poreznih savjetnika UHY International u Londonu, na kojem je sudjelovala i Helena Budiša, direktorica UHY HB EKONOM d.o.o. čija je tvrtka članica UHY Internationala. Navedeni rezultati su prema njenim riječima ipak pomalo razočaravajući za jednu zemlju koja želi privući strana ulaganja, te na tome moramo svi zajedno poraditi.

Nadalje, riječi je bilo i sprečavanju pranja novca, o čemu je prošle godine donesen i novi zakon koji obvezuje brojne struke, pa tako i računovođe i revizore da moraju biti educirani o sprječavanju pranja novca.

Što se tiče Ureda za sprječavanje pranja novca, kako je naglasio direktor Ivica Maros, on je dio preventivnog sustava, koji je primjerice ukazao na sumnjive poslove u svezi s pranjem novca u visini od 30 mil. kuna. Brojni subjekti su također uključeni u sprječavanje pranja novca, kako banke, osiguravajuća društva, tako i prethodno navedeni revizori odvjetnici itd. To dovodi do problema u odgovornosti za sprječavanje pranja novca, jer se radi o brojnim subjektima, čime se disperzira odgovornost.

Međutim, navodi se da naša zemlja ipak nije toliko zanimljiva peračima novca kao što su pojedini porezni rajevi ili oaze. Isto potvrđuje i direktorica UHY HB EKONOM, Helena Budiša, čija se revizorska tvrtka dosada u praksi nije srela s pokušajima pranja novca, ali kako navodi, uvijek valja biti na oprezu kod ulaganja sumnjivog novca iz nepoznatih fondova i off-shore tvrtki.

Cijeli članak koji izašao u Poslovnom vijesniku 28. studenoga 2011. pročitajte ovdje.

U Županijskoj komori Split održaan je motivacijski seminar za žene u okviru projekta ''EntrepreneurSHEp Croatia'' - Europska mreža žena ambasadorica poduzetništva. Seminar je organizirao HGK u suradnji sa Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, a ciljna skupina seminara bile su nezaposlene žene, žene koje prvi put traže posao, mlade žene koje su upravo završile svoje obrazovanje te poduzetnice početnice.

Uvodnu riječ imala je Jadranka Radovanić, predsjednica ŽK Split i predsjednica Udruge poslovnih žena Hrvatske Krug. Nakon predstavljanja projekta od strane Vesne Torbarine, koordinatorice projekta ''EntrepreneurSHEp Croatia'', nazočnima se obratila predstavnica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područne službe Split, te predstavila Nacionalni plan za poticanje samozapošljavanja za razdoblje 2011. - 2012. Uslijedilo je predstavljanje i inspirativno predavanje hrvatskih ambasadorica za ovu regiju projekta (obuhvaća Zadarsku, Šibensko-kninsku, Splitsko-dalmatinsku i Dubrovačko-neretvansku županiju).

Svoje uspješne priče i zanimljiva iskustva iznijeli su Helena Budiša, direktorica i vlasnica tvrtke UHY HB EKONOM d.o.o. koja se bavi revizijom, računovodstvom, poreznim i poslovnim savjetovanjem i ostalim financijskim uslugama. Tvrtka je članica međunarodne mreže revizora i računovođa UHY International iz Londona. Irena Kaštela, vlasnica obrt ''Irena'' za izradu nakita od koralja, dragog i poludragog kamenja i bisera utemeljenog 1990. godine u Korčuli, a koji predstavlja obiteljsku tradiciju dugu šest desetljeća. Lada Karninić, direktorica i vlasnica tvrtke Trenton d.o.o. koja proizvodi autohtone prehrambene proizvode po tradicionalnim recepturama, s ciljem pružanja visokih standarda kvalitete uz pristupačne cijene. Jasminka Biliškov, vlasnica tvrtke Biliškov Nekretnine d.o.o. koja se bavi prometom nekretninama na području cijele Hrvatske, a aktivna je u području unaprjeđenja strukovnog rada poslovanja nekretninama.

Ovo je šesti u nizu motivacijskih seminara u okviru projekta na kojima se putem ambasadorica, 30 odabranih uspješnih poslovnih žena, u Hrvatskoj podiže svijest o ženskom poduzetništvu, a nezaposlene, ali i zaposlene žene potiču se da započnu poduzetničku djelatnost i osnuju vlastite tvrtke.

Slike s motivacijskog seminara održanoih u Splitu i Zadru možete pogledati u našoj foto galeriji Motivacijski seminar - HGK - Ambasadorice ženskog poduzetništva.

U Narodnim novinama br. 114/11. objavljen je Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o porezu na dohodak.

U članku 61. Zakona brisan je stavak 2. kojim je bila propisana obveza isplate dividendi i udjela u dobitku na temelju udjela u kapitalu, na žiro račun dioničara odnosno člana društva. Prema tome isplata dividendi i udjela u dobitku može se isplaćivati u gotovu novcu i u naravi (stvarima), obračunskom isplatom (prijebojem i sl.).

Međutim, dopunjen je članak 60. Zakona prema kojem su isplatitelji dividendi i udjela u dobitku obvezni voditi evidenciju o isplaćenim dividendama i udjelima u dobitku po svakoj fizičkoj osobi, dioničaru odnosno članu društva, te dostavljati Poreznoj upravi propisano izvješće. Oblik i sadržaj izvješća te način i rokove dostavljanja toga izviješća propisati će ministar financija najkasnije u roku tri mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona.

Niža stopa kamate na zajmove. Izmijenjen je članak 14. stavak 3. Zakona prema kojem se smanjuje granična stopa kamate s 4% na 3% godišnje, na zajmove koje poslodavci daju svojim radnicima. Ugovorena kamata 3% i više ne smatra se dohotkom od nesamostalnog rada (plaćom). To znači da ako poslodavac ne obračuna kamatu na zajam koji daje svojem radniku smatra se da je radnik ostvario plaću u naravi u visini 3% godišnje na dani zajam, koju treba uvećati za propisane doprinose iz plaće te porez na dohodak i prirez i pribrojiti redovitoj plaći. Jednako tako to treba učiniti i s razlikom kamate u slučaju da poslodavac zaračuna kamatu manju od 3%. Zakon stupa na snagu 15. listopada 2011.

Izvor: RRIF

Prema čl. 41. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 150/08. do 139/10.-dalje Zakon) naknada plaće za vrijeme bolovanja određuje se od osnovice koju čini prosječni iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih 6 mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu, neovisno na čiji teret se isplaćuje plaća, osim u slučaju kada je posebnim zakonom drukčije propisano.

Trenutno ne postoji neki posebni zakon koji bi to drukčije uredio, ali s obzirom na činjenicu da naknada plaće za prvih 42 dana tereti isključivo poslodavca, postoji mogućnost da se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu odredi povoljniji način utvrđivanja naknade koja tereti poslodavca.

Prema tome, naknada se za prvih 42 dana može utvrditi i u visini 100% plaće koju bi radnik ostvario za rad da nije na bolovanju, ili kao prosječna plaća ostvarena u kraćem razdoblju od 6 mjeseci i u postotku većem od onoga koji propisuje Zakon.

Prema Zakonu i Pravilniku o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja (Nar. nov., br. 67/09. do 16/11.), naknada se utvrđuje na temelju cijene sata rada utvrđene na temelju isplaćenih plaća u razdoblju od 6 mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio osigurani slučaj. Cijena po satu rada utvrđuje se tako da se zbroje isplaćene plaće (posebno u bruto svoti i posebno u neto svoti) i podijele s zbrojem sati rada u kojima su te plaće ostvarene. Množenjem cijene sata s brojem sati provedenih na bolovanju utvrđuje se svota naknade.

Naknadu utvrđuje HZZO a jednako tako može i poslodavac ako svojim internim aktom ne odredi drukčije. O tome donosi odluku odgovorna osoba za poslovanje društva.

Izvor: RRIF

U prošlotjednom komentaru pod naslovom "Bez lobiranja u Bruxellesu ste običan turist" osvrnula sam se na nedostatak lobiranja za projekte hrvatskih korisnika koji se sufinanciraju iz Okvirnog programa 7 (FP7), Programa za konkurentnost i inovacije (CIP) i drugih programa kojima upravlja Bruxelles.

Naime, često slušam da je poduzetnicima i predstavnicima drugih sektora upravo nedostatak sustavne lobističke podrške u Bruxellesu jedan od glavnih razloga zašto ne prijavljuju svoje projekte na CIP i FP7 natječaje jer znaju da će teško dobiti sufinanciranje projekta ne budu li lobirali.

Upoznata sam s nekoliko financijski vrlo izdašnih međunarodnih projekata koji su financiranje iz FP7 i CIP programa dobili isključivo zahvaljujući lobiranju. Isto tako poznajem i one koji nisu uspjeli jer nisu imali lobiste kao pomoć.

Željela sam upozoriti na taj problem, o kojemu se često priča u kuloarima, malo piše, a još se manje sustavno radi kako bismo natjerali nadležne institucije u Hrvatskoj na konkretne akcije i pomake u borbi za europska sredstva, a samim time i tržište.

Upravo sam se zato neugodno iznenadila kada sam zaprimila reakciju Hrvatske gospodarske komore na ovu rečenicu u navedenom tekstu:

"Hrvatska nema ured u Bruxellesu koji bi lobirao za projekte u kojima sudjeluju hrvatski partneri, osim ureda HGK koji, prema riječima njihovih predstavnika, dosad nije zabilježio zapažene rezultate u lobiranju za hrvatske projekte i konzorcije. "

Reakcija, koju možete pročitati u našoj rubrici, sadrži informacije o projektima u koje je HGK uključen, ponešto statističkih podataka o rezultatima i dodatnih informacija u kojima je valjda cilj objasniti da je HKG itekako postigao zapažene rezultate u lobiranju za hrvatske projekte i konzorcije.

I to sve skupa uopće nije sporno. Hrvatska gospodarska komora je, sukladno svojim statusnim i strateškim dokumentima, zadužena raditi te poslove, a o njihovoj kvaliteti neka sudi članstvo, korisnici i javnost.

Međutim, moj tekst nije se osvrnuo na lobiranje za općenite projekte i izlazak hrvatskih poduzetnika na europsko tržište ni na značaj Komore u obavljanju međunarodnih aktivnosti, nego isključivo na nedostatak lobiranja za projekte koji se sufinanciraju iz FP7, CIP i drugih sličnih programa. To je vrlo jasno svakome tko je pročitao tekst i spornu rečenicu.

Također, zaključak da "bruxelleski ured HKG dosad nije zabilježio zapažene rezultate u lobiranju za hrvatske projekte i konzorcije" nije moj slučajni navod, već citat iz intervjua s Vesnom Torbarinom, voditeljicom ureda HGK za međunarodne odnose i koordinatoricom Europske poduzetničke mreže za Hrvatsku, koji je objavljen u našim novinama 19. kolovoza.

Taj intervju jedan je od prvih tekstova objavljenih u novootvorenoj rubrici EU fondovi, što svjedoči o našem mišljenju o važnosti koju za hrvatske tvrtke ima HGK i Europska poduzetnička mreža.

U njemu smo prvi put javno pozvali hrvatske tvrtke da za potrebe lobiranja za FP7 i CIP projekte kontaktiraju predstavništvo HKG u Bruxellesu na čelu s Dragicom Martinović, što svjedoči o našoj želji da pridonesemo poboljšanju cjelokupne situacije, a ne da umanjimo značaj HGK.

Na taj intervju i spornu rečenicu u njemu nisam zaprimila službenu reakciju HGK, ali sam u neslužbenoj komunikaciji dobila informaciju da se, nakon objave, nekoliko tvrtki obratilo HGK upitima koji se odnose na europske projekte. Vjerujem da si mogu pripisati dio zasluga za taj rezultat i nadam se da će upita biti još više.

Ovime sam, nadam se, još jednom demistificirala pošlotjedni tekst i ponovno skrenula pozornost na činjenicu da je hrvatskim projektima za dobivanje sredstava iz FP7 i CIP programa potrebna sustavna pomoć svih nadležnih institucija.

S obzirom na to da su iz HGK ipak reagirali na navedenu rečenicu, koristim priliku da stvari dovedemo "na čistac" pa molim da mi dostave nazive svih FP7 i CIP projekata hrvatskih tvrtki za koje su lobirali u Bruxellesu u posljednjih desetak godina, iznose ugovorenih sredstava i popis članova konzorcija. Sa zadovoljstvom ću objaviti te podatke kao primjere dobre prakse i poticaj da se i druge hrvatske tvrtke uključe u FP7 i CIP projekte.

*Ariana Vela, konzulantica za EU fondove (ariana@eu-projekti.com)

Izvor: Business.hr

Iako je u trenutno važećem Kaznenom zakonu neisplata plaće već predviđena kao kazneno djelo, ali u okviru članka 114. pod nazivom "Povreda prava na rad i drugih prava iz rada" (po kojem članku postoji nekoliko pravomoćnih osuđujućih presuda) u postupku donošenja novog Kaznenog zakona došlo je do nekih nedoumica oko novopredloženog kaznenog djela „Neisplate plaće“ (posebice od strane Hrvatske udruge poslodavaca).

Međutim, strahovanja HUP-a su, kako sada izgleda, ipak neutemeljena. Naime, novo predloženo uređenje i inkriminacija kaznenog djela „Neisplate plaće“ je zapravo povoljnije po poslodavce, jer je novim zakonskim rješenjem znatno sužena kriminalna zona te je ovo kazneno djelo uže definirano i biti će ga znatno teže dokazati.

Naime, prethodno će trebati utvrđivati zbog čega poslodavac nije isplatio plaću i jesu li razlozi za to nastali nesavjesnim ili nezakonitim gospodarenjem ili je do neisplate došlo zbog opravdanih gospodarskih poteškoća ili iz drugih opravdanih razloga. Pri tome će se utvrđivati da li je neisplatom plaće poslodavac pribavio sebi ili drugom (prvenstveno svom trgovačkom društvu ili obrtu) imovinsku korist. Time se prostor za kažnjavanje za neisplatu plaće sužava zapravo samo za slučaj kada poslodavac radniku plaću ne isplati namjerno, iako je to objektivno mogao.

No, do donošenja novog zakona ostat će na snazi dosadašnja odredba KZ-a i to bar do 1. srpnja 2013. za kada je predloženo stupanje budućeg zakona na snagu.

Izvor: RRIF

'Bit će to događaj za pamćenje', istaknula je u ponedjeljak premijerka Jadranka Kosor najavljujući međunarodni investicijski forum Invest in Croatia koji će se 10. i 11. listopada održati u zagrebačkom hotelu Westin.

Predsjednica Vlade smatra da će to biti najveći takav događaj u Hrvatskoj, a to zaključuje po velikom odazivu i problemima organizatora - uz Vladu to su još Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Hrvatska udruga poslodavca (HUP) - da pronađu mjesta za sve zainteresirane.
 

Kosor je uvjerena da će ulagački forum doprinijeti jačanju investicijske klime u Hrvatskoj i donijeti ono što nas je dosad uglavnom u velikom luku zaobilazilo – strane 'greenfield' investicije.

Nije zaboravila napomenuti da je sve to na tragu onoga što je i dosad Vlada radila, a čija je srž uklanjanje investicijskih prepreka. Na tom planu, napomenula je premijerka, Vlada je već puno napravila.

Njezina desna ruka za ulaganja Domagoj Milošević rekla je na konferenciji za novinare da je dosad više od 20 zakonski akata unaprijeđeno kako bi čitav proces za investitore bio transparentniji i brži.

Šef HGK-a Nadan Vidošević istaknuo je da je Hrvatska osuđena na uspjeh, prije svega zbog svog zemljopisnog položaja, što nas čini nezaobilaznim akterom u trgovini između brzo rastućih zemalja Istoka, Kine i Indije, sa Zapadom. A nema razloga, ističe, da nas kao idealno područje za komunikaciju s robama ne prepoznaju SAD ili Brazil.

'Mi se nalazimo u matematičkom centru Europe. Sve držimo u svojim rukama i samo mi možemo to pokvariti. Neophodna je suradnja svih društvenih čimbenika', poručio je Vidošević i zahvalio premijerki Kosor i Miloševiću na svemu što rade da bi privukli ulagače.

Davor Majetić, direktor HUP-a, složio se s premijerkom da će forum Invest in Croatia biti najveći po novcu koji će jedno vrijeme 'sjediti u Zagrebu', a on se nada da će nešto od toga kod nas i ostati.

Glavne zvijezde dvodnevne konferencije bit će turski milijarder Ferik Sahenk, vlasnik korporacije Dogus Holdings, austrijsko-kanadski milijarder Frank Stronach, osnivač autoindustrijskog koncerna Magna, David Fass, šef europske podružnice Macquarie grupe, najveće australske investicijske banke i katarski šeik Al-Thani.

Njih četvorica sudjelovat će prvog dana foruma, 10. listopada, u panel diskusiji Jačanje gospodarskog rasta kroz ulaganja. Idući dan predviđen je cjelodnevni program s nizom panela koji će se ticati glavnih područja u kojima Hrvatska želi vidjeti strane investitore – infrastrukture, visoke tehnologije, energetike i turizma.

Međunarodni štih čitavoj priči dat će i glavni medijski pokrovitelji: Financial Times i Bloomberg News.

Izvor: Tportal

Hrvatske ambasadorice ženskog poduzetništva ovog tjedna putuju u Bruxelles gdje će predstavljati Hrvatsku na središnjem summitu u sklopu Europskog tjedna malog i srednjeg poduzetništva (SME Week) koji će se 7. listopada održati u Europskom parlamentu.

Summit će okupiti oko 800 poduzetnika i predstavnika gospodarskih organizacija iz čitave Europe, a tokom dana bit će održano 10 radionica koje će se baviti ključnim pitanjima razvoja malog i srednjeg poduzetništva u Europi. Hrvatske ambasadorice ženskog poduzetništva uključit će se i u radionicu pod nazivom Jačanje ženskog poduzetništva u 21. stoljeću.

Svaka podrška koju možemo dobiti od kolegica i kolega iz Europe je dobrodošla. Ovakve konferencije odlično su mjesto za razmjenu iskustava, ali i dobivanje informacija o mogućnostima za razvoj naših tvrtki te hrvatskog malog i srednjeg poduzetništva uopće, objašnjava Ivana Nikolić, dugogodišnja poduzetnica i ambasadorica ženskog poduzetništva.

Europski tjedan malog i srednjeg poduzetništva projekt je u suorganizaciji Europske komisije i Europskog parlamenta usmjeren jačanju poduzetničkog načina razmišljanja i promociji poduzetništva, olakšavanju pristupa informacijama i savjetima za poduzetnike te pružanju podrške poduzetnicima kako bi uspješno razvili svoje poslovanje. (PS/JK)

Izvor: Poslovni Savjetnik

Gotovo osam i pol godina od predavanja zahtjeva za članstvo u Europskoj uniji, Hrvatskoj je u Bruxellesu potvrđeno da su pregovori završili, što znači skori prijem u tu organizaciju.

U zaključku Europskog vijeća stoji kako ovo političko tijelo poziva na zatvaranje pretpristupnih pregovora do kraja lipnja 2011. godine, i to zbog "postignutog napretka i pozitivne ocjene Europske komisije". Takav zaključak je prihvaćen.

U Bruxellesu se, naime, održao drugi dan sastanka Europskog vijeća, predsjednika država i vlada zemalja EU, koji su i službeno odlučili da su pristupni pregovori s Hrvatskom gotovi te da se do kraja 2011. godine može potpisati ugovor o pristupanju. Hrvatska bi trebala postati 28. članica EU 1. srpnja 2013. godine, nakon što se provede ratifikacija pristupnog ugovora u zemljama članicama EU.

Po završetku summita EU u Bruxellesu, na kojem je donesena politička odluka o prijemu, premijerka Jadranka Kosor sastala se s nizom dužnosnika saveza. Primjerice, s predsjednikom Europskog vijeća Hermanom Van Rompuyem, predsjednikom Europske komisije Joséom Manuelom Barrosom i premijerom države koja predsjeda Unijom, mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. Zatim je održana zajednička konferencija za novinare na kojoj je objavljena odluka Europskog vijeća.

Treba li za trošak najma stana te davanje automobila na korištenje za privatne namjene djelatniku obračunati plaću u naravi?

Na temelju čl. 14. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04. do 80/10.) između ostalog primitkom po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) smatraju se svi primici koje poslodavac isplaćuje ili daje u novcu ili u naravi svome radniku po osnovi radnog odnosa odnosno prema propisima koji uređuju radni odnos, a to su:

• plaća koju poslodavac isplaćuje radnicima,
• primici po osnovi naknada, potpora, nagrada i drugog, koje poslodavac isplaćuje ili daje radnicima iznad propisanih svota,
• svi drugi primici koje poslodavac isplaćuje ili daje radniku za obavljeni rad po osnovi ugovora o radu ili drugog akta kojim se uređuje radni odnos.

Primitcima u naravi koje poslodavac daje svojim radnicima s motrišta Zakona o porezu na dohodak posebno se smatraju korištenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i druge pogodnosti.

Plaća od korištenja osobnih vozila utvrđuje se u skladu s čl. 16. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05. do 123/10.) u svoti od 1% nabavne vrijednosti vozila (povećano za PDV) ili 20% rate za operativni lizing (povećano za PDV) ili 2,00 kn po prijeđenom kilometru za privatne namjene.

Za korištenje stana primitak je tržišna cijena najamnine odnosno svote plaćenog najma koju društvo plaća za korištenje stana.

Tako utvrđene vrijednosti predstavljaju neto primitak radnika (zajedno sa PDV-om) te ih treba obračunati na bruto svotu prema kojoj se podmiruju svi doprinosi i porezi na način propisan za dohodak od nesamostalnog rada (plaću).

Izvor: RRIF

Plaćanje nabave dobara i usluga je od 1. 1.2011. bez ograničenja svote, no posredno se drugim propisima apsolutno sloboda relativizira. Ograničenje iz Odluke o uvjetima i načinu plaćanja gotovim novcem iz 2002. godine odnosilo se na plaćanje "nabave proizvoda i usluga do iznosa od 5.000,00 kn po jednom računu". Ta odluka prestaje vrijediti 1.1.2011. Kako novi Zakon o platnom prometu ne propisuje ograničenje glede uporabe gotovine u plaćanjima nabave dobara i usluga između poslovnih subjekata, drugih pravnih osoba i građana, s motrišta samo tog Zakona sloboda uporabe gotovine je potpuna.

Ali, dopustivost uporabe gotovine u plaćanjima bilo koje svote "po računu" ne donosi apsolutno slobodu oslobođenu svih zakonskih stega jer postoje propisi o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma koji postavlja uvjet primatelju gotovine da uzima podatke o uplatitelju, čak neovisno o visini uplaćenih svota (obvezno ako je iznad 105.000,00 kn). U slučaju blokade žiro- računa propisna je posebnim zakonom zabrana plaćanja gotovinom jer se novac mora položiti na poslovni račun u banci. Tu su i propisi o oporezivanju dohotka koji za neke dohotke (honorari, dividende i dr. naknade) nalažu isplatu na žiro-račun građana, itd. Na oprez pri uporabi gotovog novca upućuju objektivni razlozi osobne sigurnosti i dr. razlozi.

Izvor: RRIF